Zbirke Zbirka militaria i odlikovanja
Zbirka militaria i odlikovanja je tematsko-predmetna zbirka koju čine predmeti od 16. do kraja 20. stoljeća, poput oružja, odlikovanja, medalja, plaketa, vojnih uniformi, vojne opreme i fotografija, podijeljenih na nekoliko podzbirki.
Podzbirka oružja sastoji se od vatrenog i hladnog oružja iz 16. i 17. stoljeća, sve do prve polovine 20. stoljeća. Fundus podzbirke sadrži sablje, oklope, helebarde, mačeve, kubure, buzdovane, puške, gričke topove, bodeže, jatagane, revolvere itd. Pojedini predmeti vezani su uz ugledne povijesne osobe poput pištolja za dvoboj bana Josipa Jelačića iz sredine 19. stoljeća.
Pištolji za dvoboj bana Jelačića
Schreiber, Graz, oko polovine XIX. st., MGZ 3511
Svaki časnik, odnosno plemić posjedovao je ovakav par pišolja za dvoboj. Oni su služili isključivo kao dio “civilne” opreme, a ne vojne, jer je kralj uredbama službeno zabranio dvoboje iako se običaj prakticirao, poglavito do “prve krvi”.
Podzbirka odlikovanja, vojnih medalja i plaketa sadrži civilna i vojna odlikovanja, te vojne medalje i plakete s kraja 18., 19. i 20. stoljeća, većim dijelom s područja Habsburške monarhije i jugoistočne Europe.
Podzbirka vojnih odora i opreme vezana je uz 20 stoljeće, dok Podzbirku X. zagrebačkog korpusa iz II. svjetskog rata čine fotografije.
Znak 53. zagrebačke pješačke pukovnije
Rothe & Neffe (Meyer?), Beč, 1914.-1918. god., srebro, pozl., bakar, emajl, MGZ 7429
53. zagrebačka pješačka pukovnija vuče svoje korijene još od Trenkovih padura iz četrdesetih godina 18. Stoljeća. Postrojba je smještena u Rudolfovoj vojarni i sudjeluje i u Prvome svjetskom ratu.
Zbirka militaria i odlikovanja svjedoči između ostalog o vojnom segmentu Grada Zagreba koji je usko vezan uz njegovu povijest od najranijih razdoblja. (Predmeti vezani uz vojni segment zagrebačkog područja do druge polovine 15. stoljeća dio su arheoloških zbirki Muzeja grada Zagreba.) Od druge polovine 15. stoljeća pa sve do potkraj 17. stoljeća, kada je zagrebačko područje bilo izravno ugroženo osmanlijskim prijetnjama, zagrebačka naselja se utvrđuju, mijenja se sociološka struktura stanovništva, te dolazi do povećane opskrbe naoružanjem. Najstariji predmeti Zbirke podsjećaju nas na teške ratne uvjete tog razdoblja.
Kaciga na račji rep
Zagreb, Kaptol, XVII. st., MGZ 312
Kaciga iz kaptolske oružarne korištena je kao zaštitno oružje husara kaptolskoga banderija.
Vojni segment grada naglašen je i tijekom osamdesetih godian 18. stoljeća. Reformama Josipa II. Zagreb, koji je do tada bio sjedište Banske krajine, postaje sjedištem vojnog zapovjedištva slavonske, banske i hrvatske krajine. U grad dolazi veći broj vojnika i vojne administracije, a ujedno se civilni kompleksi uređuju u vojne svrhe te započinje gradnja vojarni. Na vojni segment utjecali su i sukobi u koje je Habsburška monarhija, odnosno Austro-ugarska bila uključena u narednom razdoblju.
Utjecaj ratnih prilika na Zagreb tijekom 20. stoljeća naglašen je u vrijeme Prvoga i Drugoga svjetskog rata u kojem sudjeluju i zagrebačke postrojbe.
Uz vojni segment Zbirka čuva sadržaje i svjedoči o nizu drugih tema kao što su stari grički topovi koji podsjećaju na dugogodišnju tradiciju označavanja podneva, civilna odlikovanja Habsburške monarhije itd.
Top za oglašavanje podneva
Zagreb, 1876. god., MGZ 4505
Oglašavanje podneva hicem iz topa započinje 1. siječnja 1877. te uz manje prekide traje sve do danas.
Sakupljanje građe kao temeljne muzeološke odrednice Muzeja grada Zagreba provodi se kroz donacije, kupnju, terensko istraživanje, nasljeđivanje, zamjenu, ustupanje i ostalo. Naglasak u prikupljanju građe ove Zbirke odnosi se na mogućnost njenja povezivanja s osobama, postrojbama i konkretnim događajima.
Voditelj zbirke: Kristian Strukić, kustos
Vezani publicirani radovi
Strukić, Kristian. 53. zagrebačka pješačka pukovnija: spomen-medalje, znak i značka iz fundusa Muzeja grada Zagreba. // Numizmatičke vijesti, 61(2008.), str. 278-289.
Strukić, Kristian. Zbirka streljačkih odličja, znakova i znački Janka pl. Burgstallera iz fundusa Muzeja grada Zagreba. // Numizmatičke vijesti, 62(2009.). str. 266-281.