Muzej grada Zagreba, 19. – 29. listopada 2026.
Mirogoj, 31. listopada – 6. studenoga 2026.
Park Zrinjevac, 8. – 22. studenoga 2026.
Autorica: Ana Vranić Rob, povjesničarka umjetnosti, voditeljice Odjela za dokumentaciju i prezentaciju kulturne baštine Gradskog ureda za kulturnu baštinu i prirodu
U povodu 150. obljetnice otvorenja zagrebačkoga gradskog groblja Mirogoj, Grad Zagreb, Zagrebački holding, podružnica Gradska groblja i Muzej grada Zagreba pripremaju izložbu koja donosi slojevitu povijest jednoga od najvažnijih mjesta pamćenja grada.
Izložba, koju posjetitelji Muzeja grada Zagreba mogu razgledati od utorka, 20. listopada, zamišljena je kao svojevrsna „putujuća priča” koja nakon Muzeja, uoči blagdana Svih svetih, seli na Mirogoj, gdje će je tijekom blagdana moći razgledati brojni posjetitelji ovog znamenitog zagrebačkog groblja. Svoju će priču potom nastaviti i u Parku Zrinjevac, približavajući izložbu publici na još jednoj prepoznatljivoj zagrebačkoj lokaciji.
Mirogoj, službeno otvoren 6. studenoga 1876. godine, nastao je u trenutku snažne modernizacije Zagreba, kada se grad suočavao s demografskim rastom, prenapučenošću starih groblja i potrebom za suvremenim, higijenski uređenim prostorom ukopa. Od samog početka zamišljen je kao zajedničko groblje za sve građane, bez obzira na vjeroispovijest, čime je postao jedinstven simbol građanske jednakosti, urbanog razvoja i multikonfesionalnog identiteta Zagreba.
Izložba prati tradiciju ukapanja na području Zagreba od njegova prapovijesnog i srednjovjekovnog prostora, preko Gajeva imanja i prvih planova osnivanja zajedničkog gradskog groblja Mirogoj, do izgradnje monumentalnih arkada, kapele Krista Kralja, mrtvačnice, perivoja, mauzoleja i kasnijih proširenja groblja. Priča je to o ideji gradskih vlasti i arhitektonskoj viziji Ruperta Melkusa i Hermana Bolléa, čiji su projekti Mirogoj oblikovali kao jedno od najprepoznatljivijih ostvarenja europske sepulkralne arhitekture. No izložba ne govori samo o arhitekturi. Ona Mirogoj promatra i kao izuzetno vrijedan parkovni prostor, muzej i arhiv na otvorenom, umjetničku galeriju, prostor vjerskih tradicija, ratnih sjećanja, obiteljskih povijesti i svakodnevnih ljudskih sudbina.
Kroz arhivske nacrte, povijesne fotografije i suvremene snimke, posjetitelji će moći pratiti kako se Mirogoj mijenjao zajedno sa Zagrebom: od zatvaranja starih gradskih groblja i prijenosa posmrtnih ostataka zaslužnih građana, preko širenja grobnih polja i oblikovanja pejzažnog groblja novog doba, do izgradnje krematorija i Gaja urni. Izložba ističe i njegovu multikonfesionalnu strukturu, katolički, pravoslavni, protestantski, židovski i muslimanski dio, kao i bogatstvo nadgrobnih natpisa, fotokeramika, klesarskih i drugih obrtničkih tradicija i umjetničkih ostvarenja koja su Mirogoj učinila autentičnim kroničarom grada.
Važan dio izložbe posvećen je i izazovima očuvanja Mirogoja danas. Potresi iz 2020. godine, oluje posljednjih godina, oštećenja arkada i crkve Krista Kralja, spomenika i zelenila, ali i pitanja napuštenih grobova, obilježavanja i uređenja grobnih mjesta otvaraju temu odgovornosti prema baštini koja je istodobno aktivno groblje i zaštićena kulturnopovijesna cjelina. Mirogoj je mjesto na kojemu počivaju znamenite osobe hrvatske povijesti, kulture, znanosti, umjetnosti i sporta, ali i tisuće anonimnih građana čije su životne priče jednako utkane u identitet Zagreba. Upravo zato izložba poziva na promišljanje odnosa prema smrti, sjećanju, gradu i zajedničkoj baštini koju treba sačuvati za buduće naraštaje.
Ovom se izložbom obraćamo i građanima: pozivamo sve koji u obiteljskim albumima, kutijama, ladicama ili privatnim arhivima čuvaju stare fotografije Mirogoja, pogreba, obiteljskih grobnica, posjeta groblju, arkada, perivoja, Gaja urni ili prizora iz života povezanih s Mirogojem, da ih donesu u Muzej grada Zagreba. Svaka fotografija, bez obzira na to prikazuje li poznatu osobu, obiteljski trenutak ili naizgled običan kadar groblja, može postati dragocjen trag u zajedničkom pamćenju grada i pomoći da se povijest Mirogoja ispriča potpunije, osobnije i bliže svim Zagrepčanima.
