Muzej Slavonije, Osijek, gostovanje u Muzeju grada Zagreba
Koncepcija izložbe: Ksenija Katalinić, Radmila Biondić, mr.sc. Marina Vinaj
Likovno oblikovanje: ABC Dizajn, Foto art d.o.o., Osijek
Fotografije: Marin i Domagoj Topić
Koordinatorica: Vesna Leiner, MGZ
Bakina kuharica
Ah, ti kućanski poslovi izložba je autorica Ksenije Katalinić, Radmile Biondić i mr.sc. Marine Vinaj, voditeljica tri odjela Muzeja Slavonije. Sa tristotinjak izložaka iz tri muzejska odjela (Tehničkog odjela, Odjela umjetničkog obrta i Odjela hemeroteke), u vremenskom rasponu od kraja 19. stoljeća do sedamdesetih godina 20. stoljeća, autorice su se dotakle svevremenskih kućanskih poslova te neizostavnih kućanskih pomagala koji su ih pod utjecajem društva i ponajprije tehnike i novih tehnologija postupno racionalizirali.
Izložba započinje kuhinjom, kao zasigurno najvažnijom prostorijom doma, mjestom okupljanja svih članova obitelji, mjestom boravka i obavljanja najvećeg dijela i najraznovrsnijih kućanskih poslova. Ručni rad osječkog stolara Carla Halasza oslikava osječku gradsku kuhinju s mnoštvom kućanskih i tehničkih pomagala od konca 19. stoljeća do šezdesetih godina 20. stoljeća. Mnogi od izložaka u kuhinji u osnovi su mehaničke i tehničke prirode, prototipovi kasnijih, razvijenih i usavršenih modela; neki su, u svom prvobitnom obliku dobro osmišljeni i oblikovani, tek neznatno izmijenjeni primjenom novih materijala i tehnologija, ostali u primjeni i dan danas. Na taj su način značajna poveznica ovih, naizgled, raznorodnih predmeta.
Vaga, Njemačka, poč. 20. st. Posuda s filterom za kavu, Beč, oko 1900.
Uzajamni utjecaj tehnike i društva rezultirao je racionalizacijom poslova u kućanstvu. Prostor za stanovanje punio se domišljatim mehaničkim kućanskim aparatima koji su štedjeli vrijeme i olakšavali svakodnevne poslove. Ručno pokretane kuhinjske naprave, peći i štednjaci na kruta goriva, plinska i špiritna glačala, grijalice, kuhala i svjetiljke dominirali su na europskom tržištu sve do 1920-ih godina kada započinje komercijalizacija električnih kućanskih aparata. Komercijalizacija električnih kućanskih aparata intenzivirala se tridesetih godina 20. stoljeća. Brojni su reklamni oglasi u osječkim dnevnim i tjednim glasilima kao i reklamni sitni tisak koji se redovito distribuirao.
Dvadesete i tridesete godine 20. stoljeća vrijeme su Singerovih i Pfaffovih šivaćih strojeva, Elektroluxovih vakuumskih usisavača, prvih kompresijskih hladnjaka. Vrijeme je to i početka Osječke ljevaonice željeza i tvornice strojeva d.d., koja će biti ne samo prvo metalurgijsko poduzeće u Jugoslaviji, nego i najznačajnije takvo poduzeće jugoistočne Europe, koje djeluje uz brojne obrtnike u Osijeku.
Petrolejsko kuhalo Triumph (1938.) i glačalo (oko 1935.) Osječke ljevaonice željeza i tvornice strojeva d.d.
Tadašnji je asortiman proizvodnje Ljevaonice bio širok. Između ostalog, proizvodili su lijevano posuđe, trajnožarne peći i štednjake za loženje drvom i ugljenom, vage, utege, glačala na ugljen, krojačka glačala, kuhinjske izljeve, mlince za začine i kavu, čekiće za meso.
Espresso aparat, Biro&Comp., Beč, oko 1920. Čajni automat model D25, Goblin, UK, oko 1955.
Sredinom 20. stoljeća Europa je ušla u potrošačko društvo koje se očitovalo u nagomilavanju predmeta svake vrste, proizvedenih u velikim serijama i prodavanih na velikim površinama. Razvoj industrijskog društva prema potrošnji nije ovisio samo o poboljšanoj proizvodnji, nego i o razvoju potrošačkog mentaliteta i stavu prema materijalnoj kulturi. Isto tako, veća kupovna moć nije se postigla istodobno kod svih vrsta proizvoda. Hrvatska je bila primjer lakog prihvaćanja masovne potrošnje u svim područjima.
Masovno potrošačko društvo u Hrvatskoj nastalo je u pedesetima, a sve se brže razvijalo u šezdesetim godinama. Potrošnja je postajala sve veća uslijed razvoja lake industrije, veće ponude proizvoda na tržištu i njihove potražnje, bolje zarade kupaca, ali i uslijed novih potreba i navika. Osim na prehrambene proizvode, kupnja je bila usmjerena i na razne kućanske električne aparate – perilice, usisavače, miksere, radioaparate, gramofone, televizore, automobile. U serijskoj proizvodnji nije više bio inženjer taj koji je davao osnovni koncept proizvodu, nego su to bili stručnjaci za marketing. Potrošnju, kao glavnu pokretačku snagu gospodarstva poticali su komunikacijski i reklamni sustav – novine, časopisi i televizijske reklame.
Ksenija Katalinić, Radmila Biondić, Marina Vinaj
Slike s izložbe
foto Miljenko Gregl, MGZ
Katalog izložbe
Katalinić, Ksenija; Radmila Biondić; Marina Vinaj. Ah, ti kućanski poslovi!
Osijek : Muzej Slavonije, 2009.
Vezani članci
Dašak nostalgije. // Story, br. 11, 14. ožujka 2012., str. 86.
'Ah, ti kućanski poslovi!'. // Matica. 62, 4(2012), str. 64.
Kalle, Martina. Mala povijest ženske svakodnevice. // Vjesnik, 12. ožujka 2012.
Kiš, Patricia. Kuhinje iz davnine: Prekrasne domaćice u svijetu opasnih i teških aparata. // Jutarnji list, 9. ožujka 2012., str. 31-31.
Vezana događanja
Predavanja uz izložbu, 11. i 18. travnja 2012.
Kreativne radionice “Kuhinja i kućanski poslovi”, travanj 2012.
