Foto-albumi obitelji Hellenbach

Koncepcija izložbe: Slavko Šterk
Multimedija: mr. sc. Maja Šojat-Bikić
Oblikovanje izložbe: Željko Kovačić
Oblikovanje plakata: Miljenko Gregl

Ideja izložbe rodila se u svibnju 2003. godine prigodom posjeta članova društva “Kajkavsko spravišće” dvorcu Hellenbach u Mariji Bistrici kojom prilikom je u biblioteci zdanja otkriveno osamnaest obiteljskih foto-albuma. Sljedeće godine snimljen je cijeli niz pojedinačnih, uramljenih i ostakljenih fotografija na zidovima dvorca, kao i određeni broj fotografija pronađenih u kutijama. Godine 2005. uslijedilo je presnimavanje svih foto-albuma, a 2006. godine i njihova inventarizacija. Tijekom 2007. i 2008. godine ostvarena je restauracija onih najugroženijih. Nakon arhivskih istraživanja izvršen je izbor fotografija koji je odredio kronološki slijed tema. To je sadržaj teme I pod naslovom Osvit.

Tema II, naslovljena Obitelj, donosi rodoslovno stablo obitelji Hellenbach, koje pokazuje mušku liniju predaka s naznakama godina rođenja i smrti pojedinih članova obitelji, sve do naših dana. Rodoslovno je stablo prikazano u sažetom, grafičkom obliku s grbovnicom koja se postupno proširivala vjenčanjima i ženidbama, ali i opisno s nizom pojedinosti iz života predaka.

 

U temi III naslovljenoj Korijeni riječ je o tri ponosne žene i dva odlučna muža koji svojim gestama, djelovanjem, namjerama i ponašanjem žele ukazati na korijene obitelji Hellenbach. To su Marija (Mariska), rođ. grofica Dessewffy, supruga Dionisa von Hellenbacha, koja se kao tridesetogodišnjakinja, bez predrasuda, odijeva u rudarsku uniformu kako bi ukazala na najstarijeg pretka obitelji Jeremiju, koji je živio u rudarskom gradu Kremnici u Slovačkoj. Zatim, Helena Karapanđa (Crna), kćerka iz drugog braka Zdenke von Hellenbach i generala Nikole Karapanđe, koja ne samo da nastoji pronaći ostatke Svete Helene, prvog obiteljskog dvorca, već želi spasiti i kip svete Helene iz istoimene kapelice. Tu je i Lazar von Hellenbach, političar, filozofski pisac i publicist koji zasigurno stoji u središtu obitelji. Njegovom ženidbom s Klotildom Jelačić od Bužima, rođenjem mnogobrojne djece te njihovom udajom i ženidbom, obitelj se znatno proširuje dolazeći u rodbinske veze s obiteljima Jelačić-Sermage, Papadopoli-Aldobrandini, Kulmer, Dessewffy, Vraniczany-Dobrinović. Njegova supruga donosi mu u miraz, ne samo dvorac u Mariji Bistrici, već i palaču u Sjemenišnoj ulici br. 3 u Zagrebu. Na kraju, jedan od posljednjih muških članova obitelji, Zdenko Hellenbach, kapetan duge plovidbe ratne mornarice Austro-Ugarske i prijeratne Jugoslavije, ishodivši da dvorac s okolnim parkom dođe na popis spomeničke baštine, najzaslužniji je za njegovo očuvanje u ratnim i poratnim godinama.

U temi IV Život na ladanju otkrivamo novo ime amaterske fotografije u Hrvatskoj, neudatu plemkinju, Elizabetu, groficu od Trakošćana. U njenom foto-albumu signiranom “Hell. Fa. III” nalazimo fotografije koje je snimala između 1896. i 1916. godine, najprije na imanju svojih roditelja u dvorcu Bisag, u dvorcima Erdödyjevih u Mađarskoj, zatim, u dvorcima Pejačević u Našicama te u Zagrebu. Pored Elizabete Drašković ovdje paralelno pratimo život i druge neudate plemkinje Giselle von Hellenbach. Udajom njezine starije sestre Helene von Hellenbach za grofa Nikolu Papadopoli-Aldobrandinija, njoj se i mlađoj sestri Marijani otvaraju mogućnosti povremenih putovanja na sjever Italije. Helenin suprug, grof Nikola, bio je senator Kraljevine Italije, odvjetak prastare talijanske porodice, koja je u Veneciji posjedovala nekoliko glasovitih “Palazzo Papadopoli”, u Rimu niz divnih palača, te imanja i vile u gornjoj Italiji, u San Polo di Piave. Gisela je sastavila svoj foto-album signiran “Hell. Fa. XVII”, pomno u njega lijepeći fotografije, nažalost nepoznatih fotografa.

Konačno, u temi V pod naslovom Sačuvana slika ulazimo u svijet svih osamnaest foto-albuma obitelji Hellenbach, predstavljajući ih ponaosob. U njima opažamo apsolutnu dominaciju portreta, kako na posjetnici tako i na kabinet formatu, u vremenu u kojem fotografski atelier postaje novo mondeno mjesto susreta. Foto-albumi iskazuju se svojom vanjštinom, unutrašnjošću, izvornošću i funkcijom. Zamjetno je kako se u svakom foto-albumu obitelji Hellenbach konstituira pamćenje grupe. U njima nalazimo čudne odnose, fotografije osoba koje su veoma bliske, ali i fotografije osoba koje su veoma udaljene, ne samo u rodbinskom već i u društvenom rangu. Najbrojniji foto-albumi obitelji Hellenbach su tzv. “obiteljski albumi” i “albumi s portretima”. Ovu posljednju temu prati elektronički katalog s 302 fotografije, pretraživ po albumima.

Slavko Šterk


Slike s izložbe

 

foto Miljenko Gregl i mr. sc. Maja Šojat-Bikić, MGZ


Katalog izložbe

Šterk, Slavko. Fotografski albumi obitelji Hellenbach iz Marije Bistrice.
Zagreb : Muzej grada Zagreba, 2009.









Vezani publicirani radovi

Šterk, Slavko. 18 albuma Hellenbachovih. // Zagreb moj grad. 3, 25(2009), str. 58-60.


Ostali vezani članci

Kalle, Martina. Život na visokoj nozi prije sto godina. // Vjesnik, 7. srpnja 2009., str. 33.

Drach, Saša. Sjećanja obitelji : Fotografije iz albuma Hellenbachovih. // Jutarnji list, 25. srpnja 2009., str. 86-87.

Slunjski, Željko. Fotografije Elizabete od Trakošćana. // Varaždinske vijesti, broj 3372, 18. kolovoza 2009., str. 15.