Hrvatski narodni preporod 1790. – 1848.

Povijesni muzej Hrvatske, Muzej za umjetnost i obrt i Muzej grada Zagreba u suradnji, izložba u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu

Nositelj projekta: Povijesni muzej Hrvatske
Znanstvena koncepcija izložbe: dr. Nikša Stančić, Jelena Borošak-Marijanović
Scenarij izložbe: Jelena Borošak-Marijanović, Vlasta Brajković, Ela Jurdana, Nada Premerl
Oblikovanje izložbe: Igor Toš
Oblikovanje plakata: Boris Ljubičić





Izložba “Hrvatski narodni preporod 1790. – 1848.” priređena je s ciljem da se pomoću raznovrsne muzejske i dokumentarne građe predstavi javnosti cjelokupna kulturna baština hrvatskih zemalja iz prve polovine 19. stoljeća.

Muzejski predmeti, arhivska i bibliotečna građa ostaci su povijesne stvarnosti, odnosno tragovi su ljudske djelatnosti preko kojih spoznajemo društvene procese i pojave, ljudski život i stvaralaštvo.

Problematika ekonomskog, političkog, društvenog i kulturnog razvoja hrvatskih zemalja u prvoj polovini 19. stoljeća, koju izložba na muzeološki način prezentira, podijeljena je u dvije tematske cjeline. U prvoj je prikazan gospodarski i društveni razvoj hrvatskih zemalja u prvoj polovini 19. stoljeća. Druga prikazuje najznačajnije događaje hrvatske političke povijesti, književnosti, likovne, kazališne i glazbene umjetnosti, s posebnim naglaskom na zbivanjima poznatim kao “Ilirski pokret”.

Izložba započinje prikazom teritorija koji obuhvaćaju hrvatske zemlje krajem 18. i početkom 19. stoljeća na kojem pratimo u okviru postojećeg tradicionalnog feudalnog sustava osnovne značajke života i djelovanja plemićkog staleža kao i karakteristike života na selu. Slijedi prikaz rađanja građanskog društva na primjeru trgovačke djelatnosti koja je nastala u povoljnim uvjetima za izvoz žita i drva i tranzitnog prometa preko sjevernohrvatskog prostora. Istaknuto mjesto zauzima povijest Karlovca (obitelj Vranjican) koji je, kao važno prometno čvorište na spoju vodenih i kopnenih putova, mjesto okupljanja velikog broja posjednika lađa za plovidbu na Savi i Kupi, imućnih i utjecajnih veletrgovaca i trgovaca, te grad Rijeka kao važan uvozno-izvozni emporij za promet sjeverne Hrvatske i Ugarske.

Obrtnička i manufakturna proizvodnja u gradovima sjeverne Hrvatske prikazana je uglavnom upotrebnim predmetima i predmetima umjetničkog obrta, a manjim dijelom dokumentarnom građom. U gradovima tada prevladava obrtnička privreda organizirana u cehovskim okvirima, temeljena na tradicionalnim konzervativnim načelima, s polaganim tehničkim napretkom (Varaždin, Zagreb, Karlovac). Naznačen je spori razvitak manufakturne proizvodnje (kamenina, staklo, tekstil), s izuzetkom svilarske proizvodnje, naročito u Slavoniji.

U prikazu gradova najznačajnije mjesto pripada gradu Zagrebu koji, kao pokrajinski grad Habsburške monarhije s izraženim utjecajima iz srednjoeuropskih zemalja, doživljava specifičan razvoj i poprima obilježje jedinstvenoga grada koji oblikuje i obogaćuje stvaralaštvo i kulturu društva.

Manje tematske cjehne prikazuju svakodnevni društveni život, zbivanja u kazališnom i glazbenom životu, obrazovanje, zdravstvo i medicinu u prvoj polovini 19. stoljeća.

Druga tematska cjelina prikazuje najznačajnije političke i kulturne događaje u razdoblju 1790.-1848., uglavnom pomoću arhivske građe, rukopisnih ostavština i djela likovnih umjetnosti, grupirane po problemima:

• Politika Hrvatskog sabora i okretanje prema Ugarskoj 1790.;
• Preteče preporoda;
  
• Političke promjene u Napoleonovo doba, dezintegracija hrvatskih zemalja do 1822.;
  
• Obnova ustavnog života 1825.;
  
• Mađarski pritisak i otpor hrvatskog plemstva;
  
• Programatski spisi od 1830. do 1832. i promjene do 1835.;
  
• Pokretanje “Novina” i “Danice” 1835.;
  
• Uloga i značaj Ljudevita Gaja i njegovih suradnika – POČETAK HRVATSKOGA NARODNOG PREPORODA;
  
• Osnivanje političkih stranaka (politička diferencijacija) 1841., borba za prevlast u županijama i Saboru 1842.-1843.;
  
• Zabrana ilirskog imena (1843.-1845.);
  
• Hrvatski sabor – Ugarski sabor 1843.;
  
• Županijski izbori – srpanjske žrtve 1845.;
  
• Pripreme za Hrvatski sabor i odluke Sabora 1845.;
  
• Ilirski pokret između konzervativne i liberalne orijentacije, veze sa strankom mađarskih konzervativnih magnata (1845.-1848.), pokušaj izdvajanja stranke Napredovaca 1847.;
  
• Hrvatski sabor – Ugarski sabor 1847.;
  
• VRHUNAC ILIRSKOG POKRETA;
  
• Josipa Vancaš – “angažirana žena” u Ilirskom pokretu;
  
• Revolucionarna zbivanja 1848.;
  
• Preporodna kretanja u Dalmaciji;
  
• Odjeci preporoda u Istri;
  
• Vojna krajina u preporodnom razdoblju;
  
• Ilirizam i Južni Slaveni.
  

Jelena Borošak-Marijanović
(preuzeto iz kataloga izložbe)


Slike s izložbe






























foto Josip Vranić, MGZ


Katalog izložbe

Hrvatski narodni preporod 1790-1848. : Hrvatska u vrijeme Ilirskog pokreta / urednik dr. Nikša Stančić.
Zagreb : Povijesni muzej Hrvatske, Muzej za umjetnost i obrt, Muzej grada Zagreba, ČGP Delo - Ljubljana, OOUR Globus - Zagreb, 1985.
Sadržaj






Vodič kroz izložbu

Hrvatski narodni preporod 1790-1848 : Muzej za umjetnost i obrt Zagreb, 17.12.1985. – 17.3.1986.
Zagreb : Povijesni muzej Hrvatske ; Muzej za umjetnost i obrt ; Muzej grada Zagreba, 1985.







Vezani publicirani radovi

Maroević, Ivo. Muzeološka kušnja »Hrvatskog narodnog preporoda«. // Informatica Museologica. 16, 3-4(1985), str. 11-15.