Fotoklub Zagreb, gostovanje u Muzeju grada Zagreba, četvrta izložba članica Fotokluba Zagreb u povodu proslave tridesete obljetnice Narodne tehnike i Fotosaveza Jugoslavije, pod pokroviteljstvom predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita
Koncepcija izložbe: Đuro Griesbach
Oblikovanje izložbe: Zdenko Kuzmić, Josip Vranić
Oblikovanje plakata: Stipe Brčić
Marija Braut
Elizabeta Černe
Nada Ditjo
Nevenka Ferić
Daniela Lušin
Anka Marasović
Karmela Marasović
Ivanka Miletić
Jasenka Odić-Jendrašić
Nada Orel-Usenik
Slavka Pavić
Jadranka Pekić
Ivančica Privora
Višnja Serdar
Ljuljana Sundać
Erika Šmider
Zlata Vucelić
MARIJA BRAUT je vječito nemirni duh, autor koji nam je dao divne poruke. Neposredna i jednostavna u kazivanju, predočila nam je do sada našu društvenu realnost i problematiku. Na ovoj izložbi Marija Braut prikazuje novu materiju. U surovom kamenu traži smirivanje. Tamne su sjene na tom kamenu – nema tu našeg južnog sunca. Tamni oblak isprečio se suncu, kao da teška mora tišti dušu. Naše oči ne zasljepljuje svjetlosivi kamen.
NADA DITJO je autor studioznog likovnog izraza. Nakon činovničkog rada u banci, fotografija je za nju pravo osvježenje. Već po četvrti put njena preokupacija je zagonetka – čovjek. Tko se ne sjeća njenih slika omladine? S koliko likovne kulture je dala znatiželju i čežnju mladog čovjeka. Ovaj puta nam sa šest slika dočarava jednu ličnost. Prve tri slike dočaravaju ambijent – sadržaj pjeva francuske umjetnice. Tamnim sjenama želi nam opisati prostoriju – ambijent – ljude. Druge tri slike nadovezuju se na prve, ali su pune svjetlosti i sunca, te simboliziraju zračenje iz velikog duha umjetnice Greco.
DANIELA LUŠIN je javnosti poznat autor. Taj vizualno nježni i ženstveni slikar optikom iznenađuje nas svojim pristupom i načinom poruke koju nam želi dati. Nježna kao pahuljica snijega – topi se na toplini ljudskog srca, ali tvrda kao čelik u odluci i obrani svojih prava, u stanju je zbuniti gledaoca. Šest slika s temom: perivoj, staze, grane, prazne klupe, pune su iskrene nježnosti srca i duše. Ne, to nije uobičajena romantika ženskog srca kakovu smo naučili gledati, jer mi tu ne gledamo već doživljavamo, mi se nalazimo u tim pejsažima, a to je osjećaj treće dimenzije nastale genijalno vođenom kamerom i radom u laboratoriju.
Marija Braut Nada Ditjo Ivanka Miletić
IVANKA MILETIĆ prikazuje dijete u igri. Kolikog li nam humanizma u igri nevinog djeteta daje nježno majčino srce mlade autorice!
JASENKA ODIĆ-JENDRAŠIĆ je impulzivan autor, nemiran duh koji neprestano traži samog sebe. Puca prema postavljenom cilju bez obzira na promašaje, ali ne i bez rezultata. Vizija rastvorenog cvijeta u kojem se nazrijeva lik žene simbolizira život, tj. rađanje novog života po ženi. Jasnije i shvatljivije bi bilo samo s jednim eksponatom.
NADA OREL-USENIK inventivan je autor. S dva kolor eksponata prikazuje mladenačko ushićenje simbolizirano baletnim skokovima u ambijentu hrastove šume.
ERIKA ŠMIDER je autor koji nam se je već nekoliko puta predstavio. I ovaj puta njen svijet je arhitektura. Kompozicijski i tehnički vrlo dobro je prikazala enterijere cementnog – dehumaniziranog sivila zgrada.
Slavka Pavić Ivančica Privora Višnja Serdar
SLAVKA PAVIĆ, najstariji izlagač na ovoj izložbi, želi multiplikacijom naglasiti poruku ženskog portreta.
IVANČICA PRIVORA, nestašni leptirić – tako se doimlje njeno biće, puna je likovnih emocija. Ivančica nam pokazuje poredane rafinirane i suptilne eksponate ženskog akta. U nedefiniranom, ali dinamičnom ambijentu, ispod vela, naziru se divni oblici ženskog tijela. Jedan nesvakidanji pristup žene slikara.
VIŠNJA SERDAR prikazuje čistom paletom optičke slike, svoju djecu, to najveće blago ljudskih bića. Suvremenim likovnim jezikom, sugestivno i spontano, daje poruku o tim mališanima.
LJILJANA SUNDAĆ, gošća iz Rijeke, vrijedan je autor koji zna slikati, ali je šteta što ne prati razvoj zagrebačkih autorica. Nasumce izabrani heterogeni eksponati ne uklapaju se u koncepciju ove izložbe.
Nažalost, to isto važi i za gošće iz Splita: ANKU i KARMELU MARASOVIĆ, ELIZABETU ČERNE i NEVENKU FERIĆ.
ZLATA VUCELIĆ je buntovnički intelektualni duh u krhkom nježnom tijelu. Uvijek svjesna što želi reći, beskompromisno pristupa njoj vazda zamamnoj temi – čovjeku. Koliko ima iskrenosti i istine u njenoj izjavi: dati portret čovjeka je najteže u slikarstvu, a i u fotografiji, jer iz njega treba zračiti ono nevidljivo u čovjeku – karakter duha ličnosti, a to je veoma – veoma teško. Njenih pet slika poznatih umjetnika su rijetki primjer uspjelih portreta i djeluju kao snažni akord na kraju ove izložbe.
Zasluga hvale vrijedna pripada Zdenku Kuzmiću i Josipu Vraniću koji su vrlo znalački ovu izložbu postavili, vodeći računa o dojmu kojeg će posjetilac s te izložbe ponijeti. Stoga nije slučajnost što je red portreta poznatih umjetnika završetak ove izložbe.
Đuro Griesbach
Slike s izložbe
foto Josip Vranić, MGZ
