Muzej grada Zagreba, gostovanje u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Zagreb
Koncepcija izložbe: Goran Arčabić
Svjetskom izložbom u Londonu 1851. započeo je trend priređivanja velikih gospodarskih izložbi, iz kojih je iznikla suvremena manifestacija EXPO, na kojoj se Hrvatska redovno predstavlja. Regionalne i svjetske izložbe postigle su vrhunac u drugoj polovini, a osobito krajem 19. stoljeća. Na tim izložbama izlagači su se brojali u desecima tisuća, a posjetitelji u milijunima.
U Hrvatskoj, tada dijelu Austro-Ugarske Monarhije, najveća izložbena manifestacija te vrste priređena je u Zagrebu 1891. godine. Organizirana u čast 50-godišnjice djelovanja Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva, izložba je postala prvorazrednim društvenim događajem u Zagrebu i Hrvatskoj.
Izložba je ukazala na uspon gospodarstva i sve izraženiji rast industrijske proizvodnje, u čemu je prednjačio Zagreb, postavši do početka 20. stoljeća veleindustrijskim središtem.
Izložba je dala snažan pečat modernizaciji grada. Prvom većom javnom uporabom električnog osvjetljenja, puštanjem u promet konjskog tramvaja, otvorenjem Botaničkog vrta i uređenjem aleje od tadašnjeg Južnog kolodvora (Zapadni kolodvor) do Sveučilišnog trga (Trg m. Tita), na kojemu se odvijala izložbena manifestacija, Zagreb je dobio neka od tipičnih obilježja srednjoeuropske metropole. U urbanističkom pogledu, izložba je otvorila put konačnom oblikovanju zapadnog kraka zagrebačke Zelene potkove, na kojemu je četiri godine kasnije svečano otvorena zgrada Hrvatskog narodnog kazališta.
Goran Arčabić
Slike s izložbe
foto Miljenko Gregl, MGZ
