Zvjezdarnica Zagreb, Hrvatsko meteorološko društvo i Klub sabirača maraka "August Šenoa" u suradnji s Muzejom grada Zagreba
Koncepcija izložbe: Dragan Roša, Višnja Vučetić
Oblikovanje izložbe: Ivan Ružić
Oblikovanje plakata: Miljenko Gregl
Ove značajne obljetnice za Zagreb nisu se slučajno obilježile u Muzeju grada Zagreba. Naime, prva sustavna meteorološka mjerenja započela su u dvorištu zgrade Narodnog doma u Opatičkoj ulici 18, Zvjezdarnica Zagreb smještena je u Popovom tornju u Opatičkoj 22, a Muzej grada Zagreba u Opatičkoj 20, te se i on nalazi u središtu ovih povijesnih zbivanja.
Hrvatsko meteorološko društvo i Zvjezdarnica Zagreb pripremili su povijesnu meteorološku i astronomsku građu (instrumenti, podaci, knjige, dokumenti). Meteorološki instrumenti i podaci su iz zbirke Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a knjige s tematikom meteorologije iz privatnih su zbirki. Većina astronomskih izložaka vlasništvo su Zvjezdarnice Zagreb i Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Klub sabirača maraka "August Šenoa", koji je i dao ideju da se za tako značajne obljetnice organizira i prigodna izložba, pripremio je filatelističke izloške iz meteorologije i astronomije na poštanskim markama.
Hrvatsko meteorološko društvo izdalo je i prigodnu kuvertu sa žigom i prvom hrvatskom meteorološkom markom u povodu 150. obljetnice meteoroloških mjerenja u Zagrebu.
ZVJEZDARNICA ZAGREB
Zvjezdarnica na Popovom tornju u zagrebačkom Gornjem gradu utemeljena je na poticaj Hrvatskoga prirodoslovnog društva (HPD-a), a Gradsko poglavarstvo je za njene potrebe predalo prostorije u Popovom tornju, odobrilo sredstva za građevinsku adaptaciju, postavljanje astronomske kupole i teleskopa. Svečano je otvorena 5. prosinca 1903. godine. Prvi upravitelj Zvjezdarnice bio je naš poznati popularizator prirodnih znanosti i tehnike Oton Kučera.
Međunarodnom ugledu i afirmaciji prve gradske zvjezdarnice u ovom dijelu Europe pridonio je hajdelberški astronom August Kopff, imenovavši planetoid br. 589 (otkriven 1906. godine), Croatia, u čast otvaranja Zvjezdarnice. Uz znanstveni rad, u Zvjezdarnici se od samog početka popularizirala znanost. Plodno razdoblje popularizacije otpočelo je sredinom 20. stoljeća, kada je Zvjezdarnica, putem svojih esperantskih izdanja, postala poznata diljem svijeta. Kvalitetniji rad omogućen je 1960-ih godina kada je nabavljen novi elektrificirani teleskop. Veliki kulturološki doprinos Zvjezdarnice i HPD-a bila je nabava planetarija (1963. godine), koji je poklonjen Tehničkom muzeju, gdje je i danas u funkciji.
Sredinom 1980-ih godina kompleks zgrada kojemu pripada Zvjezdarnica ekstenzivno se preuređuje. Godine 1992. postavljena je nova kupola, prostor suvremeno opremljen, a djelatnost modernizirana. I danas se u Zvjezdarnici okuplja mnoštvo ljubitelja astronomije i prirodoslovlja. Tradicijskim programima za građanstvo (predavanja, promatranja neba i drugo) Zvjezdarnica je potvrdila kulturološki doprinos životu grada Zagreba.
Zvjezdarnica je danas prisutna u svim značajnijim projektima i programima astronomske edukacije, a znanstveni rad na području fizike Sunca provodi se u suradnji s Opservatorijem Hvar.
150 GODINA METEOROLOŠKIH MJERENJA U ZAGREBU
Prvo mjerenje tlaka zraka proveo je Krsto Mazarović u Zagrebu 15. prosinca 1789. kad je balonom uzletio iznad tornja katedrale. Sporadička mjerenja temperature zraka objavljivale su novine Agramer politische Zeitung opisujući vrlo oštru zimu 1829/30. Iste su novine 1841. i 1842. objavljivale vrijednosti temperature, tlaka, vjetra i vodostaja Save te podatke o atmosferskim pojavama. Sve nam to govori da je u Zagrebu sazrelo stanje za početak sustavnih meteoroloških motrenja u isto doba kad i u srednjoeuropskim zemljama.
Na zahtjev Danijela pl. Stanisavljevića, financijskog savjetnika, početkom 1853. bečka Akademija znanosti poslala je meteorološke instrumente. Postaja se zvala Meteorologički observatorium družtva gospodarskog za Hervatsku i Slavoniju, a bila je postavljena u Opatičkoj 18, u zgradi Narodnog doma.
Prve podatke o temperaturi i tlaku zraka, te padanju snijega i germljavini gromovitoj objavile su Gospodarske novine 18. veljače 1853. Nakon nekoliko godina preseljena je u Liepu ves, a zatim u Klasičnu gimnaziju na Katarinskom trgu gdje su prof. Antun Otokar Zeithammer i dr. Ivan Kiseljak provodili motrenja od 1856. do 1860. Ljeti 1858. motrio je, kao student, i hrvatski književnik August Šenoa.
Meteorološka se motrenja sele na Grič 1. prosinca 1861., gdje su i danas, u Veliku kraljevsku realku čiji je upravitelj bio akademik Josip Torbar. Tijekom 30 godina mjerenja je vodio prof. fizike Ivan Stožir, koji je postaju razvio do opservatorija. Njegov nasljednik i velikan svjetske znanosti akademik Andrija Mohorovičić preimenovao je Opservatorij u Geofizički zavod. Osim meteorologije razvio je i seizmologiju i službu točnog vremena. Točno vrijeme se prvo objavljivalo pucnjem iz topa u podne, a kasnije svaki puni sat preko radiostanice Zagreb na treći znak Geofizičkog zavoda.
Nakon II. svjetskog rata osnivaju se Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (1946.), Državni hidrometeorološki zavod (1947.) i Seizmološka služba (1985.).
Iako je meteorologija mlada znanost, a školovanih hrvatskih meteorologa, koji se njome bave, ima samo stotinjak, ona je popularna i priznata znanost u javnosti jer prožima sve grane ljudske djelatnosti.
Dragan Roša, Višnja Vučetić
Slike s izložbe
foto Miljenko Gregl, MGZ
Vezani publicirani radovi
Vučetić, Višnja; Ivan Penzar; Dragan Roša. Izložba i niz maraka Pogled u nebo. // Priroda : Mjesečnik za popularizaciju prirodnih znanosti i ekologije. 93, 911-912(2003), str. 44-45.
Vezani članci
Obljetnice Zvjezdarnice i meteorologa : Pogled u nebo. // Večernji list, 18. veljače 2003., str. 22.
Butković, Katarina. Pogled u nebo. // Komunalni vjesnik, god. XVIII, br. 274, 14. ožujka 2003., str. 15.
