Muzej grada Zagreba, gostovanje u Društvenom centru žena, Zagreb, Ulica 8. maja 1945. br. 66
Koncepcija izložbe: Vanda Ladović
Nakon što je 1968. godine bila postavljena u Muzeju grada Zagreba te potom gostovala u Beogradu, Sisku i Karlovcu, izložba “Portreti Zagrepčana u 19. stoljeću” priređena je i u Društvenom centru žena. Taj materijal predstavlja jednu od najvrednijih zbirki Muzeja grada Zagreba. No, ovdje kao i u spomenutim gradovima izložen je samo dio onoga što ta zbirka sadrži. To su samo portreti iz 19. stoljeća, i to samo iz vremena od tridesetih do šezdesetih godina, tj. do vremena kad su se u Zagrebu pojavili prvi fotografi, Julius Hühn i Franjo Pommer, koji su počeli sve više istiskivati slikare portretiste. No, ni iz spomenutog vremena nisu izloženi svi portreti, već samo jedan dio kvalitetnijih.
Ti portreti – izloženi i neizloženi – prikazuju likove tadašnjih Zagrepčana i Zagrepčanki – trgovce, zanatlije, ugledne činovnike, njihove žene i djecu – predstavnike tadašnje građanske klase koja je u to vrijeme počela igrati važnu ulogu u političkom, društvenom, ekonomskom i kulturnom životu Zagreba i uopće.
Kako u ono vrijeme u Zagrebu još nije bilo domaćih slikara portretista, to su narudžbe za portrete dobivali strani putujući majstori, školovani u Beču, Münchenu, Parizu, Rimu, Veneciji itd. Kvaliteta tih portreta nije ujednačena ni uvijek na umjetničkoj visini, ali među njima ima dosta takvih koji svojom likovnom i umjetničkom vrijednošću dosižu nivo srednjoeuropskog, napose bečkog bidermajerskog slikarstva, usprkos tome što su slikari morali i udovoljavati ukusu i željama naručitelja.
Među najkvalitetnije i za nas najvrednije spadaju dakako radovi dvojice najpoznatijih predstavnika našeg bidermajerskog slikarstva, Mihaela Stroya i Ivana Zaschea. Međutim, svi ti portreti zajedno – i oni umjetnički više i oni umjetnički manje značajni – predstavljaju za nas dragocjenu kulturno-povijesnu vrijednost, a povrh toga pružaju nam i mogućnost da bolje upoznamo likovnu situaciju u Zagrebu u ono vrijeme.
dr. Franjo Buntak
(izvor MGZ, Ostavština Franje Buntaka, kut. 3, fasc. 78)
Više o izložbi možete saznati ovdje.
