Muzej grada Zagreba u suradnji s Centrom za kulturu i informacije Maksimir
Autor izložbe: Ivan Šarić
Obikovanje izložbe: Ivan Ružić
Zar nije rat zarobio naše misli, zarazio našu zbilju, zaronio u naše emocije, zarezao u naše živote? Naopako ozareni ratom zaredali su strahovi i tjeskobe, zaradili smo nevolje i boli, zarekli se istrpjeti i podnijeti. U taj splet nemoći i patnje, srdžbe i bijesa ušao je i Ivan Šarić, no kao karikaturist nije tek zaridao već je i zarisao jasnim crtama, odgovarajući na razaranje uprizorenjem apsurda, uzvraćajući onima koji stoje uz Aresa mlazovima i nizovima svojih zarisa.
Neće od našeg podsmijeha zarasti rane, nećemo porugom zaribati neprijatelja, niti ćemo žučljivošću natopljeno pero zariti poput noža u dušmanske grudi, ali zarisujući, kao nekakvim duhovnim skalpelom zarezujući traumatična mjesta – možda se ipak približimo ideji ozdravljenja, odnosno barem oslobodimo (simbolički, ritualno, katarktički) nekih opsesija, mora, napasti. Karikatura ionako buja na mračnim talozima pritisaka i frustracija, a bljesak ideje i odlučnost grafičkog poteza osvjetljuje tminu teško podnošljive razine postojanja.
Do stanovite mjere može se i licitirati zbiljskim poticajima: što je živjeti gore, to je izražavati lakše, s obzirom da su u tom slučaju krajnosti naglašene i vidljive. Rat kanda prevršuje tu mjeru, i svaku mjeru i samu pomisao na mjeru, pa u prvi mah oduzima dah i uspostavlja isključivo strah. Ni trajanje baš ne pretvara rat u naviku, ali omogućuje čovjeku (onome koji nije do grla umočen, do grla ugrožen, do grla zapriječen) da stekne stanovit odmak od vlastite zastrašenosti, da uoči manihejski crne i bijele (a pogotovo crne, za tuš, humor i prezir važnije) strane, da pokuša analizirati i racionalizirati, suprotstaviti se i oduprijeti, reagirati na izazov i kompenzativno sam donekle izazivati.
Karikatura je povlašteni jezik graničnih situacija. Kad nam je puna pipa, slijedi munjevito pražnjenje praskom asocijacija. U ratu je sve hipertrofirano, napregnuto do pretjeranosti, pa nije čudno da je i ljudska reakcija povremeno krajnje ekscitirana, nagonska i grčevita, utemeljena u fiziološkom, "donjem" registru. Tako i karikatura može postati artikuliranom psovkom, no koliko god i psovka bila shvatljiva kao korelativ nemoćna bijesa, vrijednost i značenje geste nalazimo ponajprije u stvaralačkoj artikulaciji i preobrazbi povoda u spoznajni novum.
Zarisi Ivana Šarića hvataju neobično u običnom, povezuju različite slojeve zbilje, skidaju maske s nekih društvenih grupacija ili pak preoblače svakidašnje prizore, ne baš u "maskirano" ruho nego u paradoksalnu i do apsurda umnoženu mrežu ratom nametnutih rješenja i situacija. Primjerice, ljepljive trake na prozorima i vreće pijeska pred podrumskim otvorima narastaju do amblematskih razmjera i poput elefantijazisa zagušuju život i pokret. Ratne letjelice pretvaraju se u grabljive ptičurine i igračke militarističkog luna-parka, ali i u leteće mrtvačke sanduke ili pak u očerupana trupla na ražnju. Četnički balvani i četnikolike spodobe dolaze u neprimjereni kontekst, odnosno njihov kontakt sa svijetom naopak je, izokrenut, nahvao.
Šarićeva imaginacija više je zaokupljena prostorima, ambijentima, aglomeracijama negoli likovima i figurama (a pogotovo ne izričitim protagonistima). Dakle, ne izruguje pojedince i ne psihologizira, već hvata tipove i poopćava. Nije slučajno što je veći broj karikatura posvećen spomeničkom naslijeđu, ne samo zbog profesionalne orijentacije autora već i stoga što je specifičnost ovoga rata upravo veliki broj "žrtava" na polju materijalne kulture, u iracionalnoj želji agresora da zatre tragove našeg nacionalnog i vjerskog identiteta. Vjerujem da je Šarićev civilizacijski odgovor bliži valnim dužinama upućenih i eruditskih gledalaca iz hrvatske metropole (pa time i primjeren izlaganju u Muzeju grada) , ali ne dvojim ni da je učinak nekih rješenja upravo univerzalan.
Tonko Maroević
(preuzeto iz kataloga izložbe)
Slike s izložbe
foto Josip Vranić, MGZ
Katalog izložbe
Maroević, Tonko. Ratni zarisi : Izložba karikatura Ivana Šarića.
Zagreb : Muzej grada Zagreba, 1991.
Vezani publicirani radovi
Kolveshi, Željka. Bellum a Nulla Re Bella. // Iz starog i novog Zagreba VII / ur. Vinko Ivić i dr. Zagreb : Muzej grada Zagreba, 1996. Str. 277-297.
Kolveshi, Željka. Report on museological practices in a country at war. // Quelles perspectives pour les musées d'historie en Europe? = What are the perspectives for history museums in Europe? / éditeur Laurent Gervereau. Pariz : AIMH – Association Internationale des Musées d'Historie, 1997. Str. 175-176.
Vezani članci
Antić, Sandra-Viktorija. Ratni apsurdi u očima humanista. // Vjesnik, 7. studenoga 2003., str. 19.
