Izložba u okviru akcije “Predmet mjeseca”, u povodu stote obljetnice Muzeja grada Zagreba
Koncepcija izložbe: Branko Ćeran
U povodu stote obljetnice Muzeja grada Zagreba u kolovozu se predstavlja Koudelkina slika Smaknuće Matije Gupca na Markovom trgu.
I. Koudelka, Smaknuće Matije Gupca na Markovom trgu, MGZ 4724
Koudelkina slika s kraja 19. st. smaknuća Matije Gupca 1573. godine jest naivna interpretacija samoukog slikara intrigantnih tema iz hrvatske prošlosti. Vjerojatno je bio potaknut kompozicijom slikara Ferde Quiquereza (Kikereca) iz 1878. godine; naime, Quiquerez je 1878. naslikao Smrt Matije Gupca inspiriran narodnom legendom. Slika Pogibija Matije Gupca na Markovom trgu autora Otona Ivekovića, iz 1921. godine bila je izložena u starom stalnom postavu Muzeja grada Zagreba do 1989. godine i najčešće je objavljivana.
Otkupom slike od Dragutina Eckela iz Zagreba 1984. godine za 85.000 ondašnjih dinara značajno je obogaćen fundus Muzeja grada Zagreba. Odmah po otkupu, vidno oštećena, slika je restaurirana, ali tek se sada prvi put javno izlaže.
Gubec, Ambroz (Ghubez, Gobec, Gubecz, Gubecius, Gubes, Gubez, Gubec beg, Gwbez; Jambrek, Mathias, Matias, Matija), vođa seljačke bune pogubljen na području Zagreba 15. veljače 1573.(?) godine. Poslije završne bitke i pobjede plemića 9. veljače 1573. kod Stubičkih Toplica zarobljeni Matija Gubec utamničen je u jednoj od kula pokraj zagrebačke katedrale. Narodno predanje, kroz legendu, maštovito opisuje krunidbu užarenom krunom – najvjerojatnije košara spletena od žice koja se stavljala na gubicu kravama i volovima. Na kraju, Gubec je raščetvoren kao razbojnik.
Prema povijesnim izvorima, Gubec je preživio slom bune u veljači 1573. i tako romantičarsko predanje o pogubljenju Matije Gupca i krunidbi usijanom krunom ne bi bilo potvrđeno. Ipak je seljačka buna 1573., u trajanju od samo dvanaest dana, ostavila neizbrisiv trag u hrvatskoj povijesti, ali i povijesti slovenskoga naroda. Tema seljačka buna Matije Gupca bila je inspirativna mnogim književnicima, pjesnicima, slikarima, kiparima, skladateljima, filmskim redateljima... Gupčevo ime nosile su neke postrojbe u Oktobarskoj revoluciji, građanskom ratu u Španjolskoj, partizanske brigade u Drugome svjetskom ratu. Danas Gupčevo ime nose mnoge škole, pjevačka društva, folklorne skupine, ulice i trgovi.'
Branko Ćeran
Slike s izložbe
Vezani članci
Pauček Šljivak, Martina. Smaknuće Matije Gupca u Muzeju grada Zagreba. // Vjesnik, 2. kolovoza 2007., str. 16.
Slika smaknuća Matije Gupca prvi put u Muzeju grada Zagreba. // Novi list, 2. kolovoza 2007., str. 16.
Pred publikom slika Gupčeva smaknuća. // Jutarnji list, 2. kolovoza 2007., str. 28.
Legenda živi. // Vjesnik, 4. i 5. kolovoza 2007., str. 34.
Smaknuće Matije Gupca na Markovom trgu. // Vjesnik, 7. kolovoza 2007., str. 45.
Gaćarić, Kristina. Prvi put izloženo djelo. // Zagreb News, god. IV, br. 108, 8. kolovoza 2007., str. 45.
Slika. // Metropola, god. II, br. 75, 16. kolovoza 2007., str. 9.
