Koncepcija izložbe: Božidar Jušić, Marina Perica
Oblikovanje izložbe: Miljenko Gregl
Malo niže od kuće u Tkalčićevoj 25, na kojoj je danas sunčani sat, sastajao se potok Medveščak s Melinskim kanalom koji je od davnina prokopan kako bi tjerao mlinske kotače. Na broju 23 nalazio se najjužniji mlin. Godine 1899. potok i kanal su presvođeni. Srušena je zgrada mlina na broju 23. Time je južno pročelje zgrade 25 postalo otvoreno pogledu. U studenom 1955. godine ovdje je za diplomski rad na Akademiji primijenjenih umjetnosti Božidar Jušić izradio sunčani sat.
Mentor ovog zanimljivog vizualnog i komunalnog zadatka bio je profesor Ernest Tomašević. Iako su u Zagrebu sačuvane dvije sunčane ure iz XVII. stoljeća (jedna u dvorištu nekadašnjeg Isusovačkog samostana – danas Klovićevi dvori, a druga u dvorištu Muzeja grada Zagreba), upravo je sat u Tkalčićevoj, premda “najmlađi”, najpoznatiji. Postao je jednim od simbola grada i dobio pridjev “stari”.
Marina Perica
Pedeseti rođendan sunčanog sata u Tkalčićevoj 25
Nakon Drugoga svjetskog rata, na mjestu bivšeg najjužnijeg mlina uređen je maleni trg. Godine 1954. javila se ideja da se trg istakne sunčanim satom. Prof. Ernest Tomašević uredio je da se likovno oblikovanje sata povjeri Božidaru Jušiću, njegovom učeniku, apsolventu Slikarskog odjela Akademije primijenjenih umjetnosti. To je bio njegov diplomski rad. Proračun za sat izradio je prof. Leo Randić. Autoru su pomagale Lidija Laforest i Valerija Baho, kolegice iz iste klase APU, te današnja supruga Melita.
Sat u obliku peterokuta je ukomponiran u pročelje zgrade, krovište i prozore. Uslijedilo je slikanje lepeze sata skalom duginih boja na svežoj žbuci, tehnikom fresko. U naknadnim manjim ispravkama vezivo fresko bojama bili su svježi kravlji sir i vapno, izmiješani lopaticom. Simboli mjeseca smješteni su uz krivulje karakterističnih sjena u dva vertikalna niza. Crtež na satu urezan je greblicama. Neke crte pocrnjene su kazeinskom bojom, a neke su ostale bijele. Sunce je oblikovano tlačenjem bakra i na kraju patinirano. U sredini Sunca učvršćen je bakreni gnomon s alkom. Sat je završen dana 3. studenoga 1955. godine.
U proteklih pola stoljeća sat je postao jednim od simbola Zagreba, što se želi pokazati ovom izložbom.
Božidar Jušić, autor sunčanog sata
Slike s izložbe
foto Miljenko Gregl, MGZ
