Koncepcija izložbe: mr. Dušan Korać
Oblikovanje izložbe: Jakov Brdar
Izložba je priređena u godini Titovih jubileja, 85-godišnjice predsjednikova života i 40-godišnjice njegova dolaska na čelo Komunističke partije Jugoslavije.
Ovom izložbom željeli smo upoznati našeg čovjeka s jednim velikim i nadasve značajnim dijelom naše herojske Narodnooslobodilačke borbe, njenim organizatorima i nosiocima na području NR Hrvatske. Željeli smo pružiti određena saznanja, napose omladini, koja tek putem ovakvih izložaba, knjiga i predavanja uči o herojstvima i ratnim patnjama svojih otaca, pružiti saznanja o značenju i djelovanju onih koji su na našim područjima oslobodilačku borbu organizirali, rukovodili njome i priveli je uspješnom završetku. Riječ je o Glavnom štabu Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Hrvatske.
Iako je izložba priređena radi upoznavanja njegove djelatnosti, značenja i evociranja sjećanja na njegove zasluge, ipak još nije rasvijetlila sve značenje i cjelokupnu djelatnost što ih je Glavni štab Hrvatske imao, odnosno razvio u Narodnooslobodilačkoj borbi. Naime, sve su njegove djelatnosti toliko velike i zamašne da to nije bilo moguće učiniti u malom izložbenom prostoru, u kojem izložba može biti tek podsjetnik na postojanje i djelovanje toliko važnog i značajnog tijela u prošlom ratu. Na izložbi nije moglo biti prikazano sve ono što bi bilo potrebno kako bi se dobila potpuna slika o djelatnosti i značenju Glavnog štaba NOV i POH. Ona daje tek prilog upoznavanju ovog visoko zaslužnog vojnog tijela, koje je tijekom čitavog Narodnooslobodilačkog rata tako uspješno rukovodilo oružanom borbom i cjelokupnim otporom naroda i narodnosti Hrvatske.
Riječ je zapravo tek o fragmentima, iako značajnim, o slikama iz života Glavnog štaba, njegovih formacija i boraca, o njegovim sjedištima, objektima vezanim uza nj, lokalitetima i područjima njegova djelovanja i kretanja, o spomen-prostorima, spomen-obilježjima, spomenicima i spomen-pločama, o ličnostima – organizatorima i glavnim nosiocima, rukovodiocima borbenih aktivnosti itd.
Pomoću tih i sličnih materijala i razne druge brojne dokumentacije, koju će trebati još prikupiti, moći će se u bližoj ili daljnoj budućnosti, na jednoj budućoj izložbi dati na tu temu sistematskiji i kompletniji, jasniji i pregledniji prikaz značenja i djelovanja Glavnog štaba NOV i POH. Važnost i značenje Glavnog štaba Hrvatske kao organizatora i nosioca sve vojne i političke strategije u Narodnooslobodilačkoj borbi u Hrvatskoj takvu izložbu traže i zaslužuju.
O DJELOVANJU GLAVNOG ŠTABA HRVATSKE
Glavni štab Hrvatske odigrao je ogromnu i tešku ulogu te imao krupno značenje kao organizator i nosilac političke i vojne strategije u NOB-i 1943.-1945. godine. Njegove aktivnosti bile su vrlo raznolike i velike, a odluke sudbonosne.
Osnivanje Glavnog štaba narodnooslobodilačkih partizanskih odreda, 19. listopada 1941. godine, imalo je posebno značenje za organiziranje, jačanje i širenje oružane sile narodnooslobodilačkog pokreta u Hrvatskoj.
Već u vrijeme kad su se u Hrvatskoj vršile najneposrednije pripreme za početak oružane borbe, štab je u okviru operativno-partijskog rukovodstva (prije stvarnog formiranja) imao funkciju da putem partijskih rukovodstava i štabova ustaničkih jedinica osigura jedinstvo oslobodilačke borbe.
Uskoro poslije njegovog stvarnog osnivanja, već početkom 1941., započela je uz njegovu pomoć reorganizacija ustaničkih jedinica u partizanske odrede i bataljone, a formirani su već i neki regionalni štabovi, napose u Lici.
Djelovanje Glavnog štaba sve se više širilo pa je njegovo operativno područje od listopada 1941. do travnja 1942. obuhvaćalo već gotovo cijelo područje Hrvatske, osim Slavonije, Hrvatskog zagorja i Dalmacije, koji su i nadalje ostali pod neposrednim vodstvom Operativnog partijskog rukovodstva.
Pod komandom Glavnog štaba Hrvatske, krajem 1941. godine, bilo je ukupno 18 bataljona, nekoliko partizanskih odreda i samostalnih četa.
U travnju 1942., Glavni štab formira posebne štabove, i to Prve, Druge, Treće, Četvrte i Pete operativne zone. To je Glavni štab učinio poslije svoga Trećeg savjetovanja, na kojem je konstatirano da u Hrvatskoj postoje svi uvjeti za daljnji i brži razvoj partizanskog pokreta, pa stoga treba početi s krupnim akcijama, kao i započeti prebacivanje jedinica na ona područja na kojima oružana borba još nije počela ili se sporije razvijala. U vezi potreba za sve većim akcijama Glavni štab inicira formiranje udarnih brigada, vojno-pozadinskih vlasti i reorganizaciju partizanskih odreda.
U drugoj polovini 1942. godine Glavni je štab formirao na području Druge operativne zone, u Žumberku, XIII. narodnooslobodilačku brigadu Hrvatske koja je ubrzo nazvana XIII. proleterska brigada "Rade Končar", dok je na području Treće operativne zone formirao Prvu slavonsku brigadu. Iste godine, u rujnu, osnovao je devet komandi područja i njima rukovodio, a krajem 1942., kad su se naredbom Vrhovnog štaba počele formirati divizije i korpusi, bile su na području Glavnog štaba Hrvatske formiranje Šesta, Sedma i Osma divizija (lička, banijska i kordunska), te od njih obrazovan Prvi hrvatski korpus. I tada je Glavni štab Hrvatske imao rukovodeću vojnu ulogu na području Hrvatske. Njemu su bili potčinjeni štab korpusa, štabovi divizija i brigada, štabovi operativnih zona i vojno-pozadinske komande.
Glavni je štab uvijek davao direktive kako u načelu treba voditi borbu, a pojedini potčinjeni štabovi sa svojim jedinicama, odnosno u operativnim zonama, mogli su sami odlučivati kako i na koji način treba izvršiti određene borbene zadatke. Kad su jedinice zajednički operirale, Glavni im je štab davao precizne zadatke.
Broj i veličina vojnih jedinica stalno su rasli, tako da su se u jesen 1943. pod komandom Glavnog štaba borila već tri korpusa, odnosno 11 divizija, u čijem se sastavu nalazilo 40 brigada. Pored njih, borila su se tu i 33 partizanska odreda te mornarica sa svojim jedinicama. Takva vojna sila pod komandom Glavnog štaba djelovala je 1943. na područjima Like, Korduna, Banije, Slavonije i Dalmacije.
Međutim, kako je narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj stalno jačao, to su se neprestano formirale i nove jedinice, tako da se početkom ljeta 1944. pod komandom Glavnog štaba Hrvatske borilo već 17 divizija svrstanih u pet korpusa. Osim njih djelovala je na jadranskoj obali i mornarica sa svojim jedinicama.
Pored navedenih aktivnosti manje više operativne prirode, Glavni je štab vršio i organizacijske, mobilizacijske, pozadinske, vojno-sudske, političke, propagandne, nastavne i druge poslove i zadatke. U vezi s potrebom školovanja vojnih kadrova štab je organizirao i izobrazbu starješinskog kadra te osnivao oficirske škole, a uz to razvijao i značajnu izdavačku djelatnost vojnog karaktera itd.
I ovaj nepotpuni prikaz o djelovanju i značenju Glavnog štaba dovoljan je da se sagleda kolike je zadatke imao i izvršavao te koliko je njegovo značenje u oslobodilačkom ratu.
dr. Franjo Buntak
Slike s izložbe
foto Josip Vranić, MGZ
Katalog izložbe
Korać, Dušan. Tragovima Glavnog štaba Narodnooslobodilačke vojske i
partizanskih odreda Hrvatske.
Zagreb : Muzej grada Zagreba, 1977.
Gostovanja
Tragovima Glavnog štaba Narodnooslobodilačke vojske i Partizanskih odreda Hrvatske, Gradski muzej Sisak, 1978.
