Muzej grada Zagreba u suradnji s Arheološkim muzejom u Zagrebu i Zavičajnim muzejom Ozalj, gostovanje u Starom gradu Ozalj
Koncepcija izložbe: dr. sc. Zoran Gregl, Želimir Škoberne
Žumberak je smješten na jugozapadnom rubu Panonske nizine, geopolitički pripada sjeverozapadnoj Hrvatskoj i obuhvaća veći dio prostora međurječja Save, Krke i Kupe. Sjeveroistočna strana običava se zvati Samoborskim gorjem i Plešivicom, jugozapadna Uskočkom gorom, odnosno Žumberačke gore ili jednostavno Žumberak. On prelazi geografsko-političke okvire Hrvatske i u Sloveniji se naziva Gorjanci.
Istočni se dio Žumberka znatno razlikuje od zapadnoga. U Samoborskom je gorju alpski tip obličja jasnije razvijen no u jednoličnijoj Žumberačkoj gori, gdje prevladavaju vapnenci tipičnih obilježja krša.
Na tom području izmjenjuju se i prepliću utjecaji jadranske morske klime s jugozapada i kopnene klime sa sjeveroistoka. Klimatske značajke i geološki sastav gorja odredili su svojstva tla i sastav biljnog pokrova.
Naslage željezne rude u vapnenačkim slojevima u kombinaciji sa šumskim bogatstvom bili su preduvjet prapovijesnom i povijesnom razvoju, na što upućuju i toponimi (npr. Željezno ili Rude). Zahvaljujući prirodnim značajkama, nepostojanju gradskih središta i danas rijetkoj naseljenosti, to je područje ekološki dobro sačuvano, proglašeno parkom prirode i svojevrsna je oaza biljnog i životinjskog svijeta u neposrednoj blizini Zagreba, Karlovca, Ozlja...
Prve vijesti o arheološkim nalazima u Žumberku koje su dolazile u Arheološki odjel Narodnog muzeja u Zagrebu sežu u drugu polovinu 19. stoljeća. Međutim, tek unatrag dvadeset godina zagrebački arheolozi su započeli sustavnim obilascima, a ubrzo potom i pokusnim sondiranjima te sustavnim zaštitnim iskopavanjima na tom terenu. Rezultat toga rada su otkrića mnogih, vrlo vrijednih arheoloških nalazišta iz različitih vremenskih razdoblja. Iz prapovijesnog razdoblja to su ponajprije naselje i nekropola kraj sela Budinjak u središnjem dijelu Žumberačke gore (9. – 5. st. pr. Krista), a iz razdoblja Rimskog Carstva nekropole paljevinskog tipa u selima Gornja Vas i Bratelji (1. – 2. st. poslije Krista).
Smisao ove izložbe jest upoznati posjetitelje sa dosad najznačajnijim istraživanim arheološkim nalazištima na Žumberku. Prezentirani su nalazi iz Gornje Vasi (rimskodobne keramičke urne u obliku kuće) i sa Budinjaka (rekonstrukcija prapovijesnog kneževskog groba).
Zoran Gregl, Želimir Škoberne
Slike s izložbe
Gregl, Zoran; Želimir Škoberne. Željezno i rimsko doba na Žumberku (Gornja Vas, 1982. – Budinjak, 2002.).
Ozalj : Pučko otvoreno učilište Ivana Belostenca, Zavičajni muzej Ozalj, 2003.
[presavitak]
