Muzejski odjeli Knjižnica
Knjižnica Muzeja grada Zagreba osnovana je 1926. godine s ciljem da kao stručna knjižnica služi potrebama svoje matične ustanove. S obzirom na karakter muzeja nabavna je politika bila usmjerena na sabiranje literature iz područja opće nacionalne povijesti, povijesti kulture, povijesti umjetnosti i umjetničkog obrta, a posebno na djela kojima je predmet grad Zagreb.
Knjižna građa nabavlja se kupnjom i zamjenom, a određen broj knjiga knjižnica je stekla putem donacija u okviru obiteljskih ostavština Muzeju.
Danas specijalna knjižnica Muzeja grada Zagreba posjeduje oko 11.000 naslova. Većinu fonda čine monografske publikacije, ali je značajna i kolekcija periodike, dok je zbirka novina (hemeroteka) najslabije zastupljena, no ona je osim kompletnih godišta određenih naslova (Vjesnik, Narodni list, Večernji list) upotpunjena izrescima iz gradskih novina. U čitaonici knjižnice smještena je referentna (priručna) zbirka s enciklopedijama, rječnicima, leksikonima, bibliografijama i specijaliziranim priručnicima (biografski leksikoni i sl.).
Knjižnica posjeduje velik broj djela o Zagrebu pa je tu vrlo značajna zavičajna zbirka (zagrabiensia). Tu se nalaze djela: Povijesni spomenici Ivana Krstitelja Tkalčića, izdanja JAZU iz područja povijesti, kulture i umjetnosti, politička literatura koja obrađuje zagrebačke teme od početka do kraja 19. st. te nešto starija djela iz 17. i 18. stoljeća (B. Krčelić Historiarum cathedralis ecclesiae zagrabiensis, zatim Cithara octochorda, Jambrešićev Lexicon latinum i Belostenčev Gazophylacium).
U knjižnici se nalazi značajna zbirka kalendara od kraja 18. st. do novijeg doba, izvještaji zagrebačkog gradskog poglavarstva, raznih društava, ustanova, zatim zbirka raznih pravila, statuta, spomenica i kataloga brojnih zagrebačkih umjetničkih i drugih izložbi, vodiča i planova grada i sl. Pored djela koja obrađuju različite grane života i razvoja Zagreba, zavičajnu zbirku upotpunjavaju književna djela s temom iz života grada autora Marije Jurić Zagorke, Katedralisa, Zvonimira Milčeca i djela naših zagrebačkih pisaca Augusta Šenoe, A. G. Matoša i dr.
Stručna obrada knjižnične građe na temelju međunarodnih standarda automatizirana je početkom 1999. god. (program MEDVEŠČAK). U knjižnici radi jedna stručna osoba - bibliotekar.
Knjižnica je otvorena za javnost četvrtkom od 10 do 12 sati, a knjižnična građa se koristi samo u čitaonici, tj. ne posuđuje se izvan zgrade Muzeja.
Voditeljica knjižnice: Slobodanka Radovčić